Bogojavljenje ili Sveta Tri kralja ili Vodokršće

Sv. Tri KraljaSvetkovina Bogojavljenja svoje korijene vuče još iz vremena ističnih kršćanskih crkava kada se slavilo Rođenje Isusa Krista. Kasnije s uvođenjem Gregorijanskog kalendara svetkovina Bogojavljenja se odvojila od blagdana Božića kako to prakticiraju Rimokatolički vjernici. Na grčkom jeziku ovaj pojam glasi Epifanija što znači “objava”, “pojavak”. Na današnji dan se slavi objava Boga u ljudskom obličju cijelom čovječanstvu, a to se ostvarilo u osobi Isusa Krista našega spasitelja i otkupitelja.

Naziv Tri kralja želi nam reći da su osim pastira došli se Isusu pokloniti također i ugledni i učeni ljudi, koji su u svojim zemljama bili cijenjeni i poštovani.

Naziv Bogojavljenje želi reći da se pravi Bog objavio ovim svetim ljudima. Naime, oni do tada nisu za njega ni znali, jer su rođeni i odrasli u krajevima gdje se nije vjerovalo u jedinoga pravoga Boga. No, čitajući i proučavajući brojne svete spise našli su da će se roditi Spasitelj, te da će se tada na nebu pojaviti neobična zvijezda. I kad su jedne noći ugledali tu zvijezdu, krenuli su za njom da nađu Spasitelja i da mu se poklone.

Naziv vodokršće dolazi iz pučkog jezika kad se blagolov vode nekad nazivao i krštenje vode. A to je povezano i s blagdanom Isusova Krštenja na Jordanu kada su se ova dva blagdana zajedno slavila.

Pod utjecajem istočnog kršćanstva, među hrvatskim Rimokatolicima razvio se običaj blagoslivljanja vode na blagdan Bogojavljenja, premda je u zapadnoj liturgiji takav obred prvotno vezan uz Uskrs. Ovom blagoslovljenom vodom vrši se blagoslov kuća i obitelji.

Prilikom blagoslova kuća, nadvratnici su se označavali slovima „G“, „M“ i „B“ koja označavaju inicijale trojice kraljeva, Gašpara, Melkiora i Baltazara. Izvorno su se ovi inicijali zapisivali na latinskom, pa je umjesto početnoga „G“ stajalo „C“ (Casparus). Tako su inicijali, osim imena kraljeva, označavali i akronim (kratica) blagoslovne formule: Christus mansionem benedicat, što na hrvatskom znači: „Neka Krist prebivalište blagoslivlja.“ Između inicijala stavljali su se križići, kao znak blagoslova, a oko inicijala upisivale se brojke koje označavaju tekuću godinu. Ranije su se ovi znakovi upisivali kredom, dok se u novije vrijeme češće koriste posebne naljepnice. Konačan izgled natpisa ima oblik 20 G+M+B 16 (gdje 16 označava zadnje dvije brojke tekuće godine).

I ove godine je u našoj župi upriličen obred blagoslova soli i vode kojom će naše obitelji moći škropiti sebe i svoje domove u kojima žive. Ova tradicija u našim župama je još uvijek živa i aktualna pa se za tu zgodu skupi veoma velik broj vjernika kako bi imali blagoslovljenu vodu za svoje potrebe u svojim domovima. Tako je bilo i ove godine. Blagoslov je bio u župnoj crkvi pod svim misama kao i na svim filijalama.

Fra Tomislav Svetinović

Za više fotografija kliknite ovdje

Komentari

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.